Galerija Hlebine. Projekt sukladan prirodi zadatka i konteksta
Galerija naivne umjetnosti Hlebine u Hlebinama, 1963. – 1968. (druga etapa: 1974. – 1985.) • Lokacija realizacije: Trg. Ivana Generalića 15, Hlebine • Suradnici: B. Alaupović, K. Fišćur, Z. Malinarić, Z. Mlinarić, A. Ratković
Kreirati prostor za određeno umjetničko djelo traži od arhitekta razumijevanje te specifično zadane umjetnosti za koju stvara prostor, a u ovom slučaju Begović je tražio i razumijevanje specifičnog ambijenta regije u kojoj je nastajala naivna umjetnost. Preuzimajući izradu projekta i realizaciju tamošnje Galerije naivne umjetnosti uključuje se i on u svijet naive, ali u znaku internacionalnog stila moderne arhitekture. Uključivanjem proporcija i materijala autohtone arhitekture Begović komponira karakteristične sustave od nekoliko dvorišta rastvarajući krovnu konstrukciju. Begović s pažnjom oblikuje prostorne kompozicije nove Galerije koristeći se elementima ruralne arhitekture – skromno oblikovane prizemnice s rastvorenim krovištem gospodarskih zgrada, kao i funkcionalne elemente moderne arhitekture kao što su ostakljene plohe vanjskih zidova. Očuvanjem naive naivnom arhitekturom stvorena je simbioza koja, kako to primjećuje akademik Andrija Mutnjaković, poprima ontičku izvrsnost temeljenu na suvremenim spoznajama galerijske tehnologije. U tekstu koji piše nakon što je Begović dobio Nagradu za životno djelo Viktor Kovačić Mutnjaković citira misao arhitektice Sene Gvozdanović-Sekulić i kaže: „Traži se tu od arhitekture ne samo da razumije umjetnost, za koju stvara prostor, već i uvjete iz sredine u koju ima adekvatno arhitektonski nastupiti.“ U Galeriji Hlebine stoga se razaznaju početci Begovićeva istraživačkog rada na društveno osmišljenim koncepcijama suvremenih muzeja za umjetnost, kojima jasno određuje neodvojivost umjetničkog djela od prostora u kojima je nastalo.
